Sažetak
Odnos ličnosti i društvenih stavova kroz povijest sagledavan je na barem tri načina. Jedna je skupina teorija pretpostavila njihovo potpuno prožimanje, pri čemu su stavovi smatrani sastavnim dijelom ličnosti po malo čemu posebnim ili izdvojenim od ostalih njezinih dijelova. Takvo su gledište zagovarali teoretičari naklonjeni sveobuhvatnoj definiciji ličnosti, prema kojoj ona predstavlja sve što pridonosi objašnjenju nečijeg ponašanja u određenoj situaciji.
Ličnost u užem smislu uobičajeno se ipak luči od društvenih stavova. Najčešće se ova dva široka psihologijska konstrukta sagledavaju kao odijeljene cjeline koje, međutim, posjeduju i razmjerno mnogo zajedničkoga.
Treće gledište, zastupano poglavito od marksistički usmjerenih filozofa i sociologa, traži korijene društvenih stavova i ideologije uopće u društvenom statusu i klasnoj pripadnosti, zanemarujući pritom doprinos ličnosti. Njemu se, u većoj ili manjoj mjeri, priklanjaju sociolozi, pa čak i socijalni psiholozi smatrajući stavove i cjelokupno ljudsko ponašanje odrazom različitih vanjskih odrednica i temeljeći vlastiti situacionistički model na zakonima tipa podražaj-odgovor.
Još nema recenzija za ovaj proizvod.
Preko 50000 artikala
Velika kolekcija naslova
Besplatna dostava
Za narudžbe iznad 70 €
Brza dostava
Hrvatska pošta - naš partner u dostavi
Sigurna kupovina
SSL certifikat i WSPay