Prevod Kur'ana od Hadži Ali Riza Karabega

Prevod Kur'ana od Hadži Ali Riza Karabega

/

Sažetak

Prevod Kur'ana od Hadži Ali Riza Karabega

Ali Riza Karabegov prijevod Kur’ana

Hadži Ali Riza Karabeg (1872. – 1944.) istaknuti je hercegovački alim. Njegov otac Mustafa Sidki Karabeg bio je mostarski muftija. Neposredno pred ulazak austrougarskih trupa u Mostar 1878. godine, pogubljen je jer je odbio izdati fetvu za borbu protiv spomenutih trupa. Muftija je iza sebe ostavio dva sina: hadži Ahmeda Karabega, svršenika Karađoz-begove medrese u Mostaru, i hadži Ali Rizu Karabega, koji je svoje školovanje poslije Karađoz-begove medrese nastavio u Carigradu. Po povratku u domovinu jedno je vrijeme predavao vjeronauku u mostarskoj gimnaziji, a onda se povukao i po džamijama i drugdje držao predavanja i radio na prosvjećivanju širokih muslimanskih masa. Pored toga, bavio se i naučnim radom. Sarađivao je u našim listovima Behar i El-Hidaja. Bavio se i prevodilačkim radom. Napisao je i dva manja djela iz oblasti kulturne historije islama: Rasprava o hidžabu (pokrivanju) muslimanki i Kratak životopis Muhameda, alejhis-selam, sa socijalnog gledišta.

Što se tiče prijevoda Kur’ana od strane Ali Riza Karabega, kritičari navode da je njegov prijevod ustvari samo kopija Ljubibratićevog prijevoda. Mehmed Handžić je u tekstu “Prijevod Kur’ana od Hadži Ali Riza Karabega” ukazao da se tu radi o “površnoj preradi Ljubibratićevog prijevoda” (Ibid., str. 24.). Muhamed Pašić kaže da ovaj prijevod nije ništa drugo do nevješta prerada Ljubibratićevog prijevoda sa ćirilice na latinicu. (Dž. Latić, Glasnik, br. 9–10, 2003. god., str. 831.) Tako se npr. prijevod sure El-Fil u Karabegovom prijevodu razlikuje samo u dvije riječi od Ljubibratićevog prijevoda. Isto je i sa surama El-Felek i En-Nas. U suri El-Maun ta razlika svodi se samo na zamjenu jedne riječi drugom. Karabeg je riječ “oturuje” zamijenio riječju “odgurnuje” itd.

Karabegu se, također, zamjerilo što je nekritički prihvaćao i prisvajao Ljubibratićeva rješenja, npr. prorok umjesto pejgambera, Gospod umjesto Boga, ili, pak, vaskrsnuti, desnica Božija, itd. Karabegu se također prebacuje da ne poznaje njemački jezik premda je naveo kako je tobože koristio Ullmanov prijevod Kur’ana. U svom odgovoru na kritike Karabeg priznaje da se služio Ljubibratićevim prijevodom, ali samo, kako sam kaže, “što mi se svidjelo i bilo ispravno” (Jusuf Ramić, Takvim, 1976., str. 22.), i također navodi: “Ja ne niječem da mi je pomoglo što sam imao Ljubibratićev prijevod i mnogo iz njega da uzmem što je dobro i lijepo, ali me mnogo vrijeđa da je to sama ili površna prerada Ljubibratićeva prijevoda” (Ibid, str. 22.).